Palma

Palme spadaju također u ukrasno bilje koje pomalo nestaje iz naših domova. U prošlom stoljeću, pa sve do kraja drugog svjetsko rata bile su vrlo uobičajene u građanskim stanovima a uz fikus predstavljale najčešću vrstu većeg sobnog bilja. Međuitim, zbog skučenog stambenog prostora, palme pomalo nestaju i ustupaju svoje mjesto manjim, modernim dekorativnih biljkama.

Velike, lijepe primjerke nalazimo samo u staklenicima, botaničkim vrtovima i tu i tamo u kakvoj javnoj prostoriji, dvorani, predvorju i sl. U malim modernim stanovima mogu se uzgajati samo mlade palmice.

Palme potječu iz subtopskih i tropskih predjela a ima lh oko 1.200 vrsta. Među njima ima vrlo otpornih, koje dobro podnose suhi topli sobni zrak zimi, a zadovoljavaju se i takvim mjestima, koja zbog pomanjkanja direktnog svjetla nisu prikladna za uzgoj drugih biljaka. Rastu razmjerno polagano, a cvatu u velikoj starosti samo vani u prirodi, rijetko u veldkim staklenicima građenima posebno za uzgoj palmi. Ljeti možemo većinu palmi iznijeti na balkon ili u vrt, na mjesta zaštićena od vjetra. Obilno lh zahjevamo, za vreme jako vrućih dana i po dva puta, ujuitro i uveče. Ako nisu izložene kiši, treba im lišće povremeno prskati da se osvježi.

U jesen treba palme unijeti u kuću. Neke mogu prezimiti u svijetlom podrumu, jer je dovoljno da ih zaštitimo od smrzavanja. Druge je zimi najbolje držati u neloženoj sobi, a ima i takvih, koje podnose topli suhi zrak u loženoj prostoriji, Zimi zaljevanje ovisi i o mjestu na kojem ih držimo. Ako prostorija nije topla, dovoljno ih je jedanput tjedno obilno zaliti, a u loženim prostonjama treba zalijevati i 2-3 puta. Lišće treba i s gornje i s donje strane brisati vlažnom krpom da se očisti od prašine i štetnika. U toplim prositorijama palme vrlo često napadaju lisne i naročito štitaste uši. Treba zato listove redovito pregledavati čim se uši pojave oprati ga sredstvom koje se u trgovini može nabaviti. Palme se ne smiju zapustiti, jer kad ih uši jako .napadnu vrlo se teško čiste, a često se pojedini listovi osuše i moraju se odrezati.

Mlade palmice treba presađivati redovito, najbolje kasno u prolječe u mješavinu klijališne zemlje, pijesika i nešto glinovite livadnjače ili stare gline.. Kod sadnje treba paziti da se dovoljno debelim slojem krhotina na dnu. lonca osigura otjecanje suvišne vode. Zemlju u loncu oko korijenja treba dobro nabiti drvenom sadilicom. Iza sadnje se palme oprezno zalijevaju. Palme se polagano zakorjenjuju, pa se zato samo lagano gnoje i to tek kad se zakorijene. Starije palme presađujemo svaikih 4-5 godima, a još starije svakih 10 godina. Inače je potrebno samo zemlju u loncu ili čabriću na površini povremeno prorahliti i po potrebi posudu nadopuniiti zemljom. Palme možemo dohranjivaiti ljeti zalijevanjem otopinom gnojiva svakih 14 dana. Kad presađujemo starije biljke, potpuno izostavimo dohranjivanje.

Palme se razmnožavaju sjemenom, ali zato je potreban topli vlazni zrak staklenika. Možemo pokiusati i kod kuće, ako imamo dovoljiio strpljivosti, jer koji put traje i do godinu dana dok tvrdo palmino sjeme proklije. Biljka vrlo polagano raste, pa se zato obicno kupuju mlade 2-3 palmice godišnje . One ne samo da polagano rastu nego se i teško aklimatiziraju na novo oibiitavalište u sobi. Koji put traje i 1-2 godine dok počnu dalje rasti.
Za uzgoj u stanu dolaze u obzir uglavnom ove vrste:

Chamaedorea, hamedorea, tzv. brdska palma, koja potječe iz Meksika. Ima širolko zeleno perasto lišće. Zimi ju je najbolje držati kod temperature od 15° C, a ljeti na sviijetlom, sjenovitom, zračnom mjestu, zašitićenu od propuha. Ljeti je treba redovito zahjevati i povremeno gnojiti. Raste polagano.

Cocos weddelliana, kokos palma. Tu vrstu kokos palme ne smijemo zamijeniti s onom vrstom koja danosi kao plod orahe. Ova mala sobna vrsta spada u red palma koje imaju velilke zahtjeve. čitavu godinu je držimo u sobi, na svijetlu, od direktnog sunca zaštićenu mjestu. Moramo je redovito zalijevati, tako da ima vode u podlošku, i često prskati, jer traži puno vlage i stalnu jednoličnu temperaturu od 15°C. Sadi se u cvjetni lonac bez ruipe, jer inače dugi glavni korijen vrlo brzo proraste kroz nju. Kod uzgoja ove palme važno je da se grumen nikad ne osuši, tj. da se održava stalna vlaga zemlje u cvjetnom loncu, jer inače vršci listova požute i palma nije više lijepa i svježa.

Chamaerops humilis, hamerops, žumara raste divlja na području Sredozemnog mora. Ima tvrde, ukočene, plavkastozelene listove. Ljeti je držimo vani i obilno zalijevamo, a zimi može prezimiti kod 6°C npr. u hodniku ili svijetlom podrumu. Zimi se samo povremeno zalijeva, ali ne smijemo dozvoliiti da se zemlja potpuno osuši.

Phoenix Roebelii, dahilja. To je najljepša sorta, koja potječe iz Manile, a u Evropu je uvezena oko 1889. godine. Moramo je zimi držati u toploj prostoriji iznad 10°C, redovito zalijevati često prskati. Kod nas je dosta raširena otponija sorta Phoenix canariensis.