Gde je najbolje smestiti različite sorte sobnog cveće

Kad kupimo ili dobijemo na poklon biljku u saksiji, nekako instiktivino osjećamo da joj za uspješno napredovamje treba svjetlo pa je nastojimo srnjestiti što bliže prozoru. U tome nismo pogriješili, jer nijednoj biljci svjetlo ne škodi. Međutim, ne možemo sve biljike u stanu držati na prozoru, a često i nabavljamo sobnu biljiku upravo zato da nam osvježi koje tamno mijesto u sobi.

I sam uzrast biljke pokazuje nam, na neki način, gdje je moramo smjestiti i kako je moramo uzgajati. Biljke koje brzo rastu i stvaraju mnogo izboja, lišća i cvjetova, trebaju mnogo svjetla i vode. Ako takve biljke ne uspijevaju i izgledaju boležljivo, znači da stoje na pretamnom mjestu, ili da su izložene prejakom suncu, tj. da ih ne zasjenjujemo u podne; zastoj u rastu može isto tako prouzrokovati pomanjlkanje vode i hrane. Naprotiv, biljike koje polagano rastu iz godine u godimu, me cvatu u sobi a uzgajamo ih radi dekorativna lišća, mogu stajati i malo dalje od prozora, a zalijevanje treba prilagoditi veličini i potrebi biljke.

Već kod nabavljamja biljki moramo se pridržavati temeljmog pravila. Kad kupujemo biljke koje cvate u saksiji, kao što su ciklame, primule, klivije, afričke ljubice i sl., moramo po moguonosti uvijek odabrati jake, snažne, dobro razvijene primjerke, želimo li da nam cvet što dulje traje, a kod višegodišnjih biljaka da nam pomovo cvate niz godina. Naprotiv, ako kupujemo biljke zbog lijepa dekorativna lišća, kao npr. razne vrste sobnog bršljana, paprati, aralije, fikuse, filodendrone, samisivierije, kaktuse i sukulente, razne penjačice i sl., odabrat ćemo dobro razvijene, zdrave i mlade biljke, koje se onda kod nas u stanu uz pažljivu njegu dalje razvijaju.

Često u vezi s uzgajanjem sobinog bilja čujemo da netko ima »sretnu ruku«, sve mu uspijeva, bilje mu bujno raste i obilno. cvate. Drugi se, naprotiv, uzalud trudi, bilje u saksijama, zdjelicama i zardinjerama kod njega brzo propada, pa često ne uspije uzgojiti ini biljke ,s najskrominijim zahtjevima. Tajna te »Sretne ruke« vrlo je jednostavna. Ako naše sobno bilje volimo i uživamo u njemu, onda ga moramo pažljivo promatrati. Svojim izgledom, svježinom, brzim ili polaganim rastom, pravilnim ili deformiranim uzrastom, normalnim ili zakržljalim listovima i cvjetovima, biljke nam stalno govore o svojim zahtjevima i potrebama. Na nama je da naučimo taj jezik.

U našem stanu treba da nastojimo stvoriti potreban sklad između prostora, namještaja i sobnog bilja, a pri tom treba osigurati bilju potrebne životne uvjete.

Među biljke koje harmoniraju s modernim namještajem, a mogu se držati u stanu usprkos ograiničeriu prostoru, spadaju sve sobne penjačice, puzavice fikus; filodendron, sansivierija, difenbahija, kaktusi, sukulenti i još mnoge druge.

Svaki Ijubitelj će nastojati u određenom prostoru smjestiti svoje biljke onako kako njemu najviše odgovara. Zato ovih nekoliko primjera treba da posluži kao podsjetnik u vezi s mogućnostima smještaja bilja u sobi, s obzirom na savremen način stanovanja.

Prozor je uvijek najpogpdnije mjesto za smještaj cvijeća. Izbor cvijeća moramo u prvom redu uskladiti s položajem prozora. Ako je prozor okrenut na jug, na njemu možemo uzgajati u prvom redu kaktuse i sukulente, tj. biljke koje imaju sposobnost da skupljaju vodu u svom tijelu. Sve ostale biljke koje držimo na takvom prozoru moramo za najjačeg podnevnog sunca zasjeniti. Mnogo je teže naći prikladne biljke za prozor okrenut prema sjeveru. Na takvom prozoru neće procvasti nijedan cvet.

Međutim, ako na nj smjestimo potpuno rascvale biljke, kako što su primule, afričke ljubičice, azaleje, ciklame i sl., one će vrlo dugo zadržati svoj cvijet i lijepe boje. Inače ćemo za sjeverni prozor odabrati bilje koje zahtijeva manje svjetla. Za biljke su najpogodniji prozori okrermti na zapad ili jugozapad, odnosno na istoik ili jugoisitok. Gotovo sve biljlke uspijevaju na takvim prozoirima. Samo neke, koje su naročito osjetljive na jako sunce, moramo u podne zasjeniti laganim zavjesama ili drvenim okvirom s napetim bijelim papirom. Ovakvi prozori mogu biti pravi cvijetnjaci u malom.

Najjednostavnije je držati bilje na unutarnjoj strani prozora. Naravrao, da nećemo čitav prozor zakrčiti cvijećem, ako kroza nj moramo zračiti sobu. Radi li se o višekrilnim prozorima, moramo uvijek bar jedno krilo ostaviti slobodnim, jer je nezgodno svaki dan po nekoliiko puta premještati cvijeće. Kod zračenja kroz slobodno krilo, moramo cvijeće, ako je vani hladno, pokrivanjem žaštititi od neposredne struje hladnog zraka. Kod većine sobnog bilja hladan zrak iizaziiva oštećenja na liscu ili cvijetu, a kod nekih kao, npr. kod fiikusa, množe izazvati najprije mrlje na lišću, a zatim otpadanje lišća i propast biljke.

Male cvjetne lončiće s kaktusima i sukulentima možemo zgodno složiti na daščicu koju očvrstimo popreko sredinom prozora, pa se kod otvaranja ne moraju skidati. Upute o tom, koje vrste bilja možemo smjestiti na prozor s obzirom na to na koju je stranu okrenut, naći ćemo u specijalnom dijelu kod svake vrste bilja.

Cvjetni prozor, tj. prozor izgrađen tako da u njemu možemo uzgajati naše sobno bilje, san je svakog ljubitelja cvijeća. Za tmurnih zimskih mjeseci s pravom želimo naše zelene sobne prijatelje smjestiti što bliže izvoru svjetla, tj. prozoru. Međutim, s vremenom se naša mala zbirka sve više povećava, pa kad imamo 15-20 pa i više lonaca, postaje problem kamo ćemo s njima. Već je u prijašnjem poglavlju spomenuto da cvijeće na unutarnjoj prozorskoj dasci, naročito ako soba ima samo jedan i to dvokrilni prozor, otežava pravilno zračenje prostorije, jer svaki dan moramo lonce s cvijećem i više puta uklanjati. Mnoge osjetljive biljke to vrlo teško podnose, pa uslijed pomicanja odbacuju pupove i cvjetove, a neke čak i listove. Naravno, da je posebno izgrađeni cvjetni prozor, koji ne služi za zračenje prostorija, najidealnije rješenje za svakog uzgajača.

I ovdje postoje različite mogučnosti. Najjednostavnije je, kao što je u prethodnom odlomku opisano, da cviječe s loncima složimo na iznutra proširenu prozorsku dasku. Ako je to prozor koji ne moramo otvarati, možemo pomoču željeznih nosača iznutra na okvir pričvrstiti obojene daščice, na koje možemo složiti dosta velik broj cvjetnih lonaca. Zračenje se obavlja kroz drugi prozor u istoj prostoriji, ili kroz koje gornje okno.

Ako je međuprostor između vanjskog i unutarnjeg prozora dosta širok, možemo ga iskoristiti i za smještaj nekih vrsta osjetljivog bilja, koje na unutarnjoj prozorskoj dasci teže uzgajamo.
I tu, doduše, cviječe mora ostati u loncima, jer za posebno izgrađeno cvjetno korito nema dovoljno mjesta, ali su uvjeti za držanje, naročito s obzirom na relativnu vlagu zraka, bolji nego na običnoj prozorskoj dasci.

Izgradnja cvjetnog prozora iziskuje uvijek dosta velike izdatke, bilo da se radi o novogradnji ili da želimo preuirediti več koji postoječi prozor u stanu. U svakom slučaju dobro je ako se kod toga posavjetujemo sa strucnjakom. Ovdje ćemo se osvrnuti samo na općenite. zahtjeve, taiko da čiitaoci ukoliko dođu u mogućnost da takav cvjetni prozor izgrade znaju što zapravo žele imati.

U prvom redu treba pravilno odabrati položaj prozora. Najbolje je kad je cvjetni prozor okrenut na jugozapad ili jugoistok, međutim, i istočni, i zapadni, pa čak i sjeverni položaj bolji je od izrazito južnog. Južni prozor ima izvjesnu prednost samo za vrlo tmurnih dana. U proljeće i jesen je razlika između dnevne i noćne temperature prevelika, a ljeti možemo u njemu držati samo kaktuse i sukulente, jer ostale biljke ne mogu podnijeti žarku sunčanu toplinu, koju staklo još pojačava. Naravno, da ćemo, prema tome na koju stranu je okrenut naš cvjetni prozor, odabrati i bilje kojećemo u njemu držati.

Cvjetni prozor mora biti nizak, tako da možemo uživati u našem bilju i kad sjedimo u sobi. Najbolje je, naročito ako se radi o sobi u kojoj boravi više ljudi i u kojoj se mnogo puši, da je cvjetni prozor odijeljen pomičnom staklenom pločom na taj ćemo način zaštititi biljke u cvjetnom prozoru od lošeg zraka i utjecaja sobne temperature na toplinu i vlagu zraka u cvjetnom prozoru.

Propisno izgrađen i savremeno opremljen cvjetni prozor mora imati ugrađen uređaj za zagrijavanje, po mogućnosti s regulatorom topline u formi termostata, uređaj za zračenje odnosno ventilaciju, termometar i higrometar, kojim mjerimo relativnu vlagu zraka.” Isto tako treba prilkladan uređaj za zasjenjivanje, naročito kod prozora okrenutih prema jugu.

Najbolje je, a i najlakše za uzgajanje bilja u ovakvom cvjetnom prozoru, da korito ispunimo vlažnim tresetom, u koji ukopamo cvjetne lonce. U tom slučaju nije potreban posebni odvod vode i sloj šljunka na dnu korita. Kod ovog načina držanja pojedine biljke lakše .kontroliramo i zamjenjujemo a po želji i čitav prozor nanovo preuredimo. Korito mora biti dosta duboko, da i veće lonce možemo potpuno sakriti u treset.

Bilje u takvom prozoru rasporedimo prema uzrastu. Prozor ne smijemo pretrpati, već bilje ukopamo u dosta velikim razmacima, a povremeno ga popunjujemo sezonskim cvatućim biljem, kao što su afričke ljubice, azaleje, razne lukovice, gloksinije i sl.

Budući da bilje u zatvorenom cvjetnom prozoru bujno raste, moramo biti oprezni kod gnojenja. Uglavnom se treba pridržavati uputa iz specijalnog dijela tj. u proljeću i ljeti gnojiti blagim otopinama kombiniranih gnojiva svakih 7-15 dana. Zimi dohranjujemo samo cvatuće biljke da nam cvatnja dulje traje.

Kod zalijevanja i prskanja treba također biti oprezan. Ako se usprkos pažnji javi plijesan, treba sve bilje izvaditi, izmijeniti treset i bilje u prozoru iznova složiti. Isto tako treba redovito uklanjati ocvale cvjetove, sjeniti bilje, povezivati izboje i obrezivati bilje koje to zahtijeva.

Kako ćemo složiti bilje u našem cvjetnom prozoru, stvar je vlastitog ukusa. Glavno je, da nas bilje koje u njem raste veseli, a s vremenom ćemo postati pravi majstori, pa će se i stručnjaci diviti našem malom biljnom svijetu.

Izbor bilja za cvjetni prozor otvoren ili odijeljen od sobe staklenom pregradom, pokušat ćemo olakšati niže navedenim popisom.

1. Popis bilja za cvjetni prozor koji nije odijeljen od sobe
Aechmea fasciata, ehmea Anthurium, anturium Aralia japonica, aralija Begonia rex, carska begonija
Begonia tuberhybrida, gomoljasta begonija Bromeliaceae, bromelije Calla aethiopica, kala, zmijinac
Calceolaria hybrida, papučica Camellia japonica, kamelija Coleus hybridus, koleus, ukrasna kopriva
Codiaeum variegatum, kraton Fasthedera lizei, bršljanolisna aralija Ficus, sve vrste fikusa Grevillea robusta, grevileja Hippeastrum vitatum, amarilis Helxine soleirolii, helksine, kućna sreća
Monstera deliciosa, monstera Philodendron, sve vrste filodendrona
Saintpaulia ionantha, afrička ljubica
Sinningia hybrida, Gloxinia, gloksinija Streptocarpus hybridus, streptokarpus
Asparagus, sve vrste asparagusa Cvjetne lukovice sve

2. Popis bilja za cvjetni prozor odijeljen od sobe staklom
Anthuriuijn scherzerianum, anturium
Aglaonema, aglaonema
Aphelandra squarrosa, afelaindra skvaroza
Caladium, sve vrste kaladiuma
Dieffenbachia, sve vrste difenbahija
Dracaena fragrans, dracena fragrans
Epiphyllum truncatum, epifilum trunkatum Ficus, sve vrste fikusa Bromeliaceae, bromelije Cissus, sve vrste cisusa Paprati
Fittonia, sve vrste fitonija Marantha leuconeura, maranta leukoneura Peperomia, sve vrste peperomija Orhideje
Selaginella, sve vrste selaginela

3. Penjačice i puzavice za cvjetni prozor
Ampelopsis orientalis, sobna loza
Ceropegia woodii, ceropegija Cissus amtartica, cisus, lozica
Rhoicissus, rhomboidea,roicis,Hedera helih,brsljan.Hoya carnosa,hoja voštani cvijet
Phlodendron scandens, filodendron
Scindapsus, scindapsus
Saxifraga sarmentosa,kamenika
Tradesčantia, puzavac, podarka

Staklene police različitih dimenzija, koje nisu skupe, a možerno ih dati izrezati kod svakog staklara, poslužit će nam za smještaj onog bilja, koje traži puno svjetla, a mora biti zaštićeno od jakog podnevnog sunca. Na oba kraja staklene ploče dat ćerno probušiti po jednu ili dvije rupe, kroz koje provučemo plastičnu traku, ispletenu traku od lika, tanke špage ili sl., na kojoj staklena polica visi. Kako i gdje ćemo objesiti jednu ili više ovakvih polica u svom stanju, odliučit ćemo iprema .slobodnim površinama ua zidu, ali po mogućnosti što bliže prozoru. Na tim staklenim policarna naročito lijepo izgledaju biljke puzavice i penjačice, koje možemo malim trakama tankog papira za lijepljenje novca pričvrstiti na zid, oko okvira kakve slike, uz otvor vrata i prozora i sl., ili ih pustiti da slobodno padaju u prostor.

Cvjetni štap. Uzmemo li prikladan štap, pogotovo ako je bambusov, možemo ga objesiti na bilo koje mjesto u stanu. Na nj se objese cvjetni lonci u zaštitnim ukrasnim loncima od slame, kukuruzovine, plastične mase i sl. Kombinacijom biljaka različitih boja i oblika listova, opet uglavnom penjačica i puzavica, dobit ćemo is malo izdataka vrlo dakorathran ukras naše sobe. Bambusovi štapovi su vrlo pogodan pomoćni materijal za smještaj cvijeća u moderno namještenom stanu. Pregradom od uzdužnih bambusovih štapova učvršćenih u pod i strop s poprečnim policama na koje složimo lonce s cvijećem, možemo pregraditi veću stambenu prostoriju. Ovakva polica smještena uz zid djeluje također vrlo efektno. Bambusov štap, na kojem vise odabrani cvjetni lonci, obješen popreko pred prozor, predstavlja također zgodnu mogućnosti za smještaj sobnog bilja.

Predmeti iz kovanog željeza danas su vrlo moderni, pa vrlo često nailazimo na stalke za cvijeće, koji stoje na podu ili su pričvršćeni na zid. Ako je to u skladu s našim namještajem i ostalim dekorom sobe, takvi se stalci mogu vrlo zgodno primijeniti, samo treba paziti da se u tom pogledu ne pretjera. Jedan, najviše dva zidna, ili jedan stalak na podu sasvim su dovoljni za jednu prostorijiu. I na kuku u ziiđu, koja može biti ukusno izrađema od kovana željeza, možemo objesiti dvije do tri biljke u odgovarajućim ukrasnim loncima na trake različite dužine i na taj način ispuniti prazninu na zidu u blizini prozora. Na primjer: kombinacija filodendron skandens, afrička ljubica i cissus izgledat će vrlo lijepo ako ih ovako smjestimo.

Cvjetni stolić pruža nebrojene mogućnosti za smještaj sobnog bilja. Najljepši je od kovanog željeza sa staklenom piočom. Treba uvijek nastojati da među zelenim lisnatim biljkama, puzavicama, sukulentima i kaktusima bude i po koja cvatuća biljka. Ako stolić, ima kotače, možemo taj mali pokretni vrt smjestiti na raznim mjestima u stanu, ali uvijek što bliže prozoru. Pravi ljubitelji će nastojati da u svojoj maloj izložbi cvijeća imaju i po koji lijepi, rijetki primjerab. Da bi čitava mala zbirka i noću došla do izražaja, možemo je osvijetliti zgodno postavljenim električnim žaruljama. Naravno, ako nemamo specijalnog cvjetnog stolića, možemo upotrijebiti u tu svrhu svaki prikladni stolić, jer za nabavu cvjetnog stolića treba nešto veći iznos.

Kora plutavca ili bagrema, pa i breze, koju možemo lako nabaviti, obješena na zgodne trake, može poslužiti za uzgoj malih Bromelia, paprati, bršljana itd. Ovakav način smještaja sobnog bilja nije samo moderan nego i originalan.

Svaki uzgajatelj će s vremenom i sam pronaći još bezbroj drugih mogućnosti da smjesti svoje sobno bilje i tako ostvari najrazličitije dekorativne efekte u svom domu.

Dodala bih samo jedan sasvim praktičan savjet pokućstvo s politurom, lašteni parketi i voda kojom zalijevamo naše biljke, međusobni su neprijatelji, pa na to treba misliti kod smještavanja sobnog bilja. Ako nernamo nepropusne ukrasne lonce, onda je najbolje da cvijeće u loncima u sobi samo prskamo finim raspršivačem (kao za kolonjsku vodu), a redovito tjedno obilno zalijevanje obavimo u kupaonici ili kuhinji, a ljeti na balkonu ili u vrtu.