Agava i aloji
To su sukulentne biljke koje na našim prostorima u Dalmaciji rastu u prirodi; aloji potječu iz Afrike, a njima slične agave iz Meksika.
Aloji i agave spremaju vodu u lišću koje ima toIo debelu kožu s mali.m brojem lisnih otvora (puči), tako da je isparavanje neznatno pa biljke mogu preživjeti. i dulje sušne periode.
Od aloja senajčešće uzgajaju Aloe mitriformis, Aloe arborescens, Aloe africana, Aloe variegata sa šarenim prugastim lišćem, Aloe ferox i Aloe aristata s bijelim bodljikama.
Lijepi oblici agava su Agave cernua, Agave striata, Agave stricta, Agave ferdinandi reginae ili kraijevska agava i Agave ghiesbrech koja tjera puno izdanaka.
Listovi aloja i agava tvore lisnu rozetu, pa se mora paziti da kod zalijevanja ne dopre u nju voda, jer u tom slučaju listovi počnu gnjiti i otpadati, a biljka propadne. Treba paziti da se u podlošku nikada ne nalazi voda. Ove dvije vrste sukulenata vole sunce, ali ako ih izložimo jakom podnevnom suncu, listovi posmeđe. Inače ih držimo onako, kako je općenito proipisano za sukulente.
Razmnožavamo ih izbojima koji izbiju na podnožju biljke. Te izboje oprezno odvojimo i pustimo da se mjesto odvanja kroz par sati zasuši. Zatiim ih posadimo u male lončiće napunjene smjesom stare listovače, pijeska i ilovače. Smjesi dodamo malo drvenog uglja. Da nam milade biljke ne zapljesnive, preporučuje se da se lončić stavi u veći, ispunjen mahovinom ili tresetom, tako da se omogući indirektno zalijevanje.
Aloji i agave se mnogo ne razgranjuju pa zauzimaju malo mjesta, a svojim bizarnim formama djeluju vrlo dekorativno.
Subscribe
If you enjoyed this article, subscribe to receive more just like it.
