Klivija

Klivija je poznata lončainica koja se uzgaja podjednako zibog svog usikog kožnatog zelenog lista, kao i zbog krasnih narančasitocrvenih cvjetova nalik cvijetu ljiljana. Ova biljka potječe iz Natala u Jiužnoj Africi i dovezena je u Evropu oko god. 1854 god. Križanjem su uzgojene do danas mmoge krupno cvatuće sorte prekrasinih boja. Općenito su omiljene sorte s kraćom cvjetnom stapkom.

Klivija cvate kasno zimi,. odnosno rano u proljeće. Vrijeme cvatnje donekle ovisi o načinu uzgoja. Ako je držimo u toploj prostoriji, ranije će procvasti. čim primijetimo duge cvjetne pupove na biljci, i kad su oni oko 5 cm dugi, unesemo je u topliju prostoriju i obilno zalijevamo, a svakih 14 dana dohranjujemo. Kad biljka ocvate, a cvatnja traje nekoliko tjedana, odrežemo cvjetnu stapku što dublje možemo, da se b.iljka nepotrebno ne iscrpljuje stvaranjem sjemena. Ostatak stapke se zasuši, pa se poslije lako izvadi. Ako je potrebno, tj. ako je korijenje potpuno proraslo cvjetni lonac, iza cvatnje možemo biljku presaditi. U tu svrhu uzmemo za jedan broj veći lonac, na dno stavimo nešto rasprhlog kravskog gnoja ili šaku rogovine.

Za sadnju uzimamo smjesu 1 dijela listovače, 1 dijela vrtne zemlje, 1 dijela pijeska i 1 đijela ilovaste livadnjače. Kod sadnje možemo oprezno odvojiti mlade postrane izboje zajedno s pripadajućim dijelom korijenja. Sve oštećene korjenčiće odrežemo oštrim nožem da spriječimo trulenje. Ovakve mlade biljčice svake godine u proljeće presadimo i one kod pravilne njege cvatu nakon 2 godine. Blljke uzgojene iz sjemena, što je najbolje prepustiti vrtlaru, cvatu nakon tri godine.

Ako mlade izboje ne odvajamo, imat ćerno kroz nekoliko godina krasne velike primjerke klivija, koje ćemo držati u velikim loncima ili drvenim bačvicama, naravno, uz pretpostavku da tako velike biljke imamo kuda smjestiti. Napominjem, da se samo mlade biljke redovito svake godine presađuju, dok kod starijih vrijedi pravilo: što se rjeđe presađuju, to obilnije cvatu. Potrebno je ipak da svake godine izmijenimo gonnji sloj zemlje u loncu.

Ljetna njega sastoji se u obilnom zalijevanju i redovitom dohranjivanju do kraja srpnja. Kliviju je najbolje držati na niskom stočiću uz prozor, ali tako da bude zaštićena od direktnog sunca, jer se uslijed sunčanog djelovanja javljaju na listu smeđe mrlje. U kasno proljeće i ljeto možemo je iznijeti na balkon ili u vrt, ali uvijek je moramo štititi od jakog sunca. Od listopada do prosinca nastupa za kliviju doba mirovanja, koje traje tri mjeseca. Kroz to; vrijeme držimo je kod temperature od 10° C i mnogo je opreznije zalijevamo.

Vrlo je važno da se toga pridržavamo, jer se mnogi ljubitelji tuže da im fclivija ibujno raste, svake godine izbacuje cak 3-4 lista, a nikad ne cvate. Uzrok tome je upravo to neodržavanje mirovanja, koje potiče biljku na cvat. čim se pojavi pup, kako je već prije navedeno, biljku treba unijeti u topliju sobu i početi je obilno zalijevati.

Još jedan razlog može biti da biljke slabo ili nikako ne cvatu, a to je često i okretanje biljke. Najibolje je da na loncu označimo koja strana treba da bude okrenuta svjetlu, jer zbog svog specijalnog rasporeda listova klivija ne može svoje lišće okretati prema svjetlu, a posljedica toga se očituje u cvatnji. Listove klivije moramo povremeno obrisati s gornje i donje strane vlažnom spužvom ili krpom, da se na njima ne nakupe lisne uši, kojih se kasnije teško rješavamo. Ljeti ju je dobro iznijeti na blagu kišu, a u stanu prskati mlakom vodom.

Klivija nije osjetljiva biljka. Podnosi i suhi sobni zrak i centralno grijanje. Čak i na poluosvijetljenom mjestu još uspijeva, a ako se pravilno pridržavamo propisa o zalijevanju i mirovanju, razveselit će nas svakog proljeća lijepim i bogatim cvijetom.