Ciperus, šilj, oštrice
Cyperus papirus potječu iz močvamih predjela Madagaskara, a doneseni su u Evropu oko 1870. Srž stabljike papirusa, koji naraste i do. 3 m, služio je u Egiptu za dobivanje papira, pa mu odatle potječe i ime. Ciperus ima na dugim peteljkama poredano lišće u obliku otvorena kišobrana. Kod starijih se biljaka stvori na vrhu prsten sitnih cvjetića.
Svima ljubiteljima sobnog cvijeća koji često griješe u tome, što svoje biljke previše zalijevaju, može se najtoplije preporučiti ciperus. On najbolje uspijeva u akvariju, ili ako lonac s biljkom smjestimo u vanjski pocakleni lonac u kojem ima uvijek vode. Ovu otpomu biljku vrlo skromnih zahtjeva možemo ugroziti samo tako, da je nedovoljno zalijevamo, da se grumen osuši. Inače ciperus uspijeva kod svake temperature od 10-20° C, dakle jednako dobro u loženoj i neloženoj sobi. Ljeti. ga možemo smjestiti u vrt ili na balkon, samo mu morarno osigurati dovoljne količine vode. Najibolje mu prija neutralna voda, tj. niti kisela, niti alkalična.
Ukoliko ga zalijevamo redovito ekstremno kiselom odnosmo alkalionom vodom, biljka ne raste dovoljno bujno; međutiim, to je vrlo rijedak slučaj. Zalijevati ga treba i ljeti i zimi obilno.
U proljeće ga možemo presaditi u svaku hranivima bogatu ilovastu zemlju.
Stari ciperus, koji nam iz bilo.kojeg razloga više ne odgovara, možemo mirno baciti, ako prije uzgojimo mladi, a to je vrlo lako. Najjednostavnije je da odrezane listove prikratimo nožem na jednu. trećinu, a 4-5 cm dugu peteljku, ikoju dolje malo zavrnemo, utaknemo u čašu vode. Kroz kratko vrijeme razvit će se korjenčići i biljku možemo zasaditi u mali lončić. Ako za razmnožavanje priređene reznice utaknemo peteljkom u pijesak, koji uvijek mora biti vlažan, dobit ćemo iisti reziultat. Starije se biljke, ako su .velike, kod presađivanja mogu dijeliti i na taj način razmnožavati.
Ciperusi su, svakako, vrlo zahvalne i dekorativne biljke za sve one koji ne raspolažu s dovoljno vremena i specijalnim prostorom za uzgoj dnugih osjelijivijih sobnih biljaka.