Kako gajiti cveće na terasi ili krovu zgrade

Krov. Čujemo žalbe gradskih stanovniika da nemaju mogućnosti da u svom, makar i malom vrtu, uživaju u sadnji i uzgoju cvijeca. No ako kuća u kojoj stanuju ima ravan krov ili terasu, postoji bezbroj mogućnosti da je urede. Pomoću zelenog i cvatućeg bilja, nekoliko komada improviziranog ili vrtnog namještaja, s platnenim ili sličnim krovom koji osigurava zaštitu od najjačeg sunca, mogu pretvoriti neiskorištenu terasu ili krov u najljepši i najudobniji dio svoga stana.

I u velikim stambenim zgradama s ravnim krovom, koji najčešće ljeti služi samo za sušenje rublja, može se zajedničkim nastojanjem svih stanara urediti pravi vrt. S vremenom će se, možda, postaviti na takvu terasu tuš i uvesti električno osvjetljenje, i terasa će postati omiljelo boravište velikih i malih stanara u kući. Naravno, pretpostavlja se, da ovakva terasa na krovu ima solidnu i dosta visoku ogradu, koja nas osigurava od svih neugodnih iznenađenja.

Krovne terase već po građevnim propisima moraju biti nepropusne za vodu. Međutim, ako želimo na njima postaviti prave cvjetne gredice, onda to osiguranje moramo još pojačati. Isto tako je važno da unaprijed provjerimo, da li je konstrukcija takva da može podnijetd teret koji predstavlja 40-50 cm visoki sloj zemlje, koji moramo za takvu gredicu osigurati. Ako smo odustali od gredice, ukrasit ćemo terasu na krovu različitim većim ili manjim posudama, cvjetmm loncima, bačvicama i sanduaićima zasađenima cvijećem.

Vrlo lijepo djeluju pregradni cvjetni zidovi, koje možemo s malo troška i truda sami-napraviti. Od letava se napravi stalak, koji mora biti širok 25-35 cm, što ovisi o tom da li želimo saditi s jedne ili s obadvije strane. Visina, dužina i oblik stalka ovise o našim potrebama i željama. Između letava razapnemo žičano pletivo sa što većim rupama, tako da kroz njih možemo provući anlade sadnice zajedno s grumenom. Najbolje je takav cvatući zid posaditi na mjestu na kojem če i stajati, jer je pun i zasađen nespretan i težak za prenošenje. Prostor unutar žičane ograde ispunimo vlažnom mahovinom. Nakon toga sa svih strana i odozgo kroz otvore na pletivu zasadimo takav stalak raznim ljetnim cvatućim biljem, kao što su petunije, pelargonije, dragoljub, vodenika, ukrasna kopriva itd. Što je šarenije, ljepše je.

Posađeni cvjetni zid redovito prskamo vodom, a jedanput tjedno odozgo zalijemo otopinom kombiniranih gnojiva. Zalijevamo tako dugo, dok voda odozdo ne procuri, što je siguran znak da je sva mahovina natopljena. Zgodno je da od lima koji ne rđa dademo izraditi podložak koji odgovara donjoj površini našeg cvjetnog zida, da dzbjegnemo mrlje od vode na terasi ili balkonu gdje nam takav živi cvatući ukras stoji. Možemo ga isto tako držati u dvorištu ili vrtu, pa kombinacijom od više takvih zidova stvoriti zaštićeno mjesto, cvatuću sjenicu.

Ali da se vratimo našem vrtu na krovu. Kod izbora bilja za terasu ili krov moramo osim na dosta velike posude i vodu, misliti i na neke temeljne životne uvjete bilja. U prvom redu treba naše bilje, a često i samo mjesto na kojem se odmaramo, zaštititi od vjetra koji na krovnim terasama visokih zgrada i izloženim položajima, može biti vrlo neugodan. Kao zaštita od vjetra služe nam stakleni zidovi ili hasure od trske, slame, kukuruzovine tzv. španski zidovi. Ako su terasa ili krov jako izloženi strujama zraka, moramo se ograničiti kod izbora bilja na najotpornije vrste.

Vrlo je važno za odabiranje bilja koliko je terasa izložena suncu. Ovaj faktor ne smijemo nikako zaboraviti. Ako je terasa cijeli dan izložena jakom suncu, što je obično kod visokdh kuća, moramo odabrati biljke koje uspijevaju pod takvim uvjetima, a to su kaktusi, neki sukulenti i oleandri, mirte, ružmarin, jer će se sve ostalo bilje ljeti osušdti, naročito ako nemamo nikakve uređaje za zasjenjivanje.

Na nižim kućama često kakav susjedni zid zasjenjuje donekle terasu ili krov na kojem uređujemo naš mali kućni vrt. U tom slučaju nabavit ćemo bilje koje uzgajamo na sjenovitim balkonima, a to su fuksije, primule, hortenzije, pelargonije, gomoljaste begonije, aspidistre, bršljan, zimzelen,. asparagus i sl.

Iz svih ovih, manje-više tehničkih uputa, nije vidljivo kako ćemo smjestiti bilje na terasi ili krovu. Rješenje ovog važnog pitanja prepustit ćemo svakom uzgajaču da ga individualno riješi prema prostoru, smještaju, a što je najvažnije, prema ibilju koje ima ili koje će nabaviti. Prve godine bit će premještanja, pomicanja bačvica i kombiniranja svake vrsti.

A onda, iz godine u godinu, usavršavanjem stečenih iskustava u slaganju i uzgajanju bilja, naš mali vrt na krovu ili terasi poprimit će sve savršeniji izgled, a. da nam nikada ne postane dosadan, jer kao i u pravom vrtu dolje na zemlji, uvijek će se naći još nešto što se može uljepšati, popraviti i dodati. Pravi »hoby« je upravo zato tako neiscrpan, jer su neiscrpne i mogućnosti koje ga u nama podržavaju.